Zastupanje zaposlenika
Članovi posebnog pregovaračkog tijela biraju se srazmjerno ukupnom broju zaposlenika u kompaniji ili grupi kompanija u danoj Zemlji članici. Po jedan član iz svake Zemlje članice bira se od 10% broja zaposlenika u svim Zemljama članicama. Procedure za imenovanje članova posebnog pregovaračkog tijela utvrđene su zakonodavstvom zemalja u kojima su izabrani ili imenovani.
Određivanje broja članova koji će biti imenovani. Svaka Zemlja članica (uzimajući u obzir sve kompanije i poslovne jedinice koje posluju u njoj) ima pravo na jedno mjesto na 10% svih zaposlenika u Zemlji članici. Interno, raspodjela članova je proporcionalna broju zaposlenika u kompaniji ili grupi kompanija u određenoj Zemlji članici. Ovlaštenja su dana središnjem rukovodstvu da aktivno doprinese tijekom uspostavljanja posebnog pregovaračkog tima. Središnje rukovodstvo treba pokriti sve financijske troškove u vezi s uspostavljanjem posebnog pregovaračkog tijela, njegovim aktivnostima i svim opravdanim troškovima.
Tijekom pregovaračkog procesa, posebno pregovaračko tijelo može zatražiti pomoć stručnjaka. To može uključivati predstavnike radničkih organizacija širom EU. Ovi stručnjaci i predstavnici radničkih organizacija mogu konzultirati jedni druge tijekom pregovora ako tim tako želi. U cilju jačanja vlastite pozicije, posebno pregovaračko tijelo ima pravo pregovarati i nagoditi se bez središnjeg rukovodstva. Središnje i lokalno rukovodstvo i ovlaštene europske organizacije zaposlenika treba biti obaviješteno o sastavu posebnog pregovaračkog tijela i početku pregovora u određenoj multinacionalnoj kompaniji ili grupi kompanija.
Posebno pregovaračko tijelo ima ovlaštenje Europskog radničkog vijeća, operativne aranžmane i sadržaj konzultacija tijekom suradnje sa središnjim rukovodstvom. Zainteresirane strane stoga mogu da se dogovore o
- uspostavljanju ERS, pod sopstvenim uvjetima ili na temelju nacionalnog zakona; ili
- informiranju i konzultacijama zaposlenika i operativnim procedurama.
Ako dođe do zastoja u pregovorima ili se strane ne mogu dogovoriti o procedurama, posebno pregovaračko tijelo može dvotrećinskom većinom odlučiti obustaviti procedure za postizanje sporazuma. Nakon takvog događaja, moratorij od dvije godine (koji može biti kraći ako se strane dogovore) počinje se primjenjivati. U ovom razdoblju ne može se osnovati nijedna druga institucija.
Način na koji ERS funkcionira ovisi od njegove djelatnosti, strukture, tradicije kompanije ili grupe kompanija, djelatnosti organizacije predstavnika radnika i spremnosti središnjeg rukovodstva na suradnju. Glavna uloga i pravo ERS je informiranje i konsultiranje u donošenju ekonomskih odluka. Iako su konzultacije moguće samo o pitanjima koja se odnose na odluke rukovodstva, ERS mora biti obaviješten o svim pitanjima međunarodne kompanije koja utječu na interese zaposlenika. Ova transnacionalna pitanja su ona koja se tiču najmanje dvije Zemlje članice operativne kompanije i imaju potencijalni utjecaj na poslove zaposlenika u kompaniji ili se odnose na prijenos aktivnosti iz jedne Zemlje članice u drugu. Informiranje koje pruža rukovodstvo trebalo bi stvoriti uvjete da predstavnici zaposlenika naprave sveobuhvatnu procjenu odluke rukovodstva i utvrde njen očekivani utjecaj. Konzultiranje bi trebalo pružiti priliku predstavnicima zaposlenika da izraze svoje mišljenje o predloženim mjerama kompanije. Ovo mišljenje treba uzeti u obzir kada rukovodstvo donosi odluke. Takve konzultaacije se trebaju održati u vremenu koje odgovara objema stranama, bez ometanja ili nepotrebnog odlaganja procesa donošenja odluka i bez prekoračenja granica odgovornosti rukovodstva. Rukovodstvo je dužno odgovoriti na mišljenje ERS.
Pitanja za samoprocjenu:
- Kako će se birati članovi posebnog pregovaračkog tijela (u kojoj proporciji prema zaposlenicima u kompaniji)?
- Kako se može podržati rad posebnog pregovaračkog tijela?
- Kako se može prevazići zastoj u pregovorima o sporazumu ERS?
